U Bruxellesu je 26. i 27. lipnja 2017. godine održan 7. Kohezijski forum na kojem je više od 700 ljudi bilo prisutno na tri panel debate i tri paralelne radionice o kritičnim pitanjima vezanim za budućnost Europe i budućnost europskih strukturnih i investicijskih fondova. Na panelu pod nazivom „Jednostavna, učinkovitija pravila: nacrt“ sudjelovala je i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

Forum je otvorila povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu, dok je glavni govor održao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. U središtu rasprava bila je kohezijska politika nakon 2020. godine te kako ju pojednostaviti i učiniti efikasnijom. Zajednički je stav svih sudionika da europsko gospodarstvo mora biti sveobuhvatnije, konkurentnije i otpornije, vodeći se pri tome pitanjima postavljenima u Bijeloj knjizi koju je 1. ožujka 2017. godine predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Kohezijski forum predstavio je jedinstvenu priliku svim sudionicima da rasprave kako politike Europske unije mogu pridonijeti i unaprijediti životne uvjete i mogućnosti za sve europske građane.

Kohezijski forum predstavlja veliki politički događaj koji se održava svake tri godine i okuplja visoke predstavnike europskih institucija i nacionalnih vlada, regionalne i lokalne predstavnike, gospodarske i socijalne partnere te predstavnike nevladinih udruga i akademike. Nakon završetka 7. po redu Foruma, usvojeno je i sedmo izvješće Europske komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.

Više informacija možete pronaći na stranicama EU komisije.

Europska unija je od 15. lipnja 2017. ukinula naknade za roaming za sve osobe koje putuju unutar EU-a. Ukidanje dodatnih naknada putnicima koji svojim mobilnim telefonima upućuju pozive, šalju poruke ili pretražuju internet dok su u inozemstvu jedan je od najvećih europskih uspjeha.

Europska komisija od 2007. uspješno radi na smanjivanju potrošačkih cijena roaminga. To je promijenilo navike mnogih Europljana koji su prije toga isključivali svoje mobilne telefone tijekom putovanja. Europska komisija predložila je 2013. zakone u cilju prekida naknada za roaming za osobe koje povremeno putuju unutar EU-a. Europski parlament i Vijeće u listopadu 2015. suglasili su se da bi ti zakoni trebali stupiti na snagu 15. lipnja 2017.

Inicijativa "u roamingu kao kod kuće" kao i ostale inicijative strategija za Digitalno gospodarstvo i društvo nastoji osigurati građanima sve pogodnosti digitalnih usluga time unaprijeđujući digitalno gospodarstvo. Komisija je u svibnju 2017., na polovini svojeg mandata, objavila pregled svoje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u kojem je ocijenila postignuti napredak i najavila daljnje mjere kako bi digitalno gospodarstvo postiglo putpuni potencijal.

Više informacija možete pronaći na stranicama EU komisije.

Europska unija slavi 30. obljetnicu programa "Erasmus". U razdoblju od pokretanja programa "Erasmus" 1987. godine, pa do njegovog nasljednika Erasmus + programa koji je pokrenut 2014., ukupno 9 milijuna ljudi iskoristilo je mogućnosti obrazovanja, stručnog osposobljavanja, studentske razmjene, volontiranja, kao i profesionalnog usavršavanja u inozemstvu.

U Erasmus + programu danas sudjeluju 33 države, a Hrvatska se pridružila Erasmus programu prije pristupanja Europskoj uniji, već 2009. godine. Centralna proslava u okviru Europske unije održala se 13. lipnja 2017. u Strasbourgu. Održana je i debata o budućnosti Erasmus + programa nakon 2020. godine koja je okupila široki krug sudionika.

Paraolimpijac i svjetski rekorder u plivanju, Dubrovčanin Mihovil Španja je kao jedini predstavnik Republike Hrvatske i bivši student Sveučilišta u Dubrovniku primio visoko priznanje Europskog parlamenta za sudjelovanje i poseban doprinos razvoju Erasmus programa u sklopu proslave 30.godišnjice Erasmus programa u Europskoj uniji.

U svrhu obilježavanja ove značajne obljetnice za Europsku uniju, EU Komisija je pokrenula novu Erasmus + mobilnu aplikaciju koja je osmišljena posebice za studente, strukovne učenike i sudionike u razmjeni mladih.

Više informacija možete pronaći na stranicama EU komisije.

Svečani sastanak Hrvatske poslovne mreže povodom obilježavanja 10. godišnjice rada Hrvatske poslovne mreže održao se 13. lipnja 2017. u prostorijama HGK – Predstavništva u Bruxellesu. Tema ovomjesečnog sastanka bilo je predstojeće predsjedavanje RH Vijećem Europske unije, a na sastanku je gostovao Goran Štefanić, veleposlanik, zamjenik stalnog predstavnika u Stalnom predstavništvu RH pri EU.

Hrvatska poslovna mreža - HPM čiji je inicijator, suosnivač i koordinator HGK – Predstavništvo u Bruxellesu, osnovana je 13. lipnja 2007. godine s ciljem bolje vidljivosti hrvatskih poslovnih interesa u briselskim krugovima, bolje informiranosti, razmjene iskustava i bolje koordinacije aktivnosti. Članovi HPM-a su uz HGK, predstavništva koja zastupaju hrvatske interese u Bruxellesu, a to su Veleposlanstvo RH u Kraljevini Belgiji, Stalno predstavništvo RH pri EU, predstavništva hrvatskih regija i gradova te predstavništvo Turističke zajednice RH.

U desetogodišnjem djelovanju ove mreže organizirale su se radionice, inicirale i podržavale gospodarske i kulturne aktivnosti, savjetovali se poduzetnici, udruge i drugi zainteresirani pojedinci i organizacije o mogućnostima sudjelovanja na događanjima u Bruxellesu, korištenju EU fondova i predstavljanja u briselskom okruženju. Nakon ulaska RH u EU na sastancima HPM-a ugošćuju se državljani RH koji rade u institucijama EU, predstavnici nekoliko općih uprava u EK, asistenti naših zastupnika u EP, predstavnici Odbora regija, a sve u cilju razmjene informacija i razvijanja suradnje.

Konferencija pod nazivom „Hrvatska 2020: Koraci za uspješno predsjedanje EU“ u organizaciji Croatia-EU Business Council održala se 30. svibnja 2017. u Bruxellesu. Govornici su bili hrvatska zastupnica u EU parlamentu Ivana Maletić, veleposlanik Goran Štefanić iz Stalnog predstavništva Hrvatske pri EU i Bruno Lopandić iz Ureda Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu, a moderator i organizator konferencije bio je Natko Vlahović. Hrvatska u pripremama za predsjedanje EU u prvoj polovici 2020 treba istaknuti svoje prednosti i nastojati definirati prioritete u partnerstvu sa svim segmentima društva. Predsjedanje EU je izvrsna prilika za istaknuti se inovativnim idejama, a prilikom definiranja prioriteta treba voditi računa o strateškim odrednicama hrvatske europske i vanjske politike te razmišljati što dugoročno može koristiti Hrvatskoj u pozicioniranju unutar EU i globalno.

Svoje prioritete svakako trebamo uskladiti s programom rada europskih institucija i naglasak staviti na teme koje će biti atraktivne na europskoj razini, ali trebamo biti ambiciozni i svoje prioritete nametnuti na agendi. Na primjer – ribarstvo, transport, otoci, izvori pitke vode, politika proširenja, razvoj malih poljoprivrednika, obrtnika i poduzetnika, bolje i brže korištenje EU fondova - sve su to područja koja su važna za razvoj Hrvatske i dio naših posebnosti te svakako mogu biti prioriteti našeg predsjedanja Europskom unijom. Podsjetimo, odlukom Vijeća EU iz srpnja 2016. Hrvatska će prvi put preuzeti predsjedanje Vijećem Europske unije 1. siječnja 2020. i predsjedat će do 30. lipnja 2020.