Sastanak Upravnog odbora Jadransko-jonske euroregije, kojom predsjedava dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, održao se 12. srpnja 2017. u Bruxellesu. Na sastanku se raspravljalo o budućim aktivnostima Udruge, financijskom planu te aktiviranju tematskih komisija za turizam i kulturu te transport i infrastrukturu, a najavljeno je i sudjelovanje Udruge u više europskih i prekograničnih projekata teritorijalne suradnje.

Na sastanku je istaknuta potreba udruživanja znanja, iskustva i stručnosti regija, gradova, gospodarskih komora i sveučilišta s prostora Jadransko-jonske regije kroz zajedničku inicijativu AI-NURECC. Također, interes za članstvom iskazale su još dvije županije iz BiH; Unsko-sanska i Hercegbosanska županija, kao i talijanska regija Kalabrija čiji će se zahtjevi uključiti u dnevni red sljedeće skupštine Udruge koja danas broji ukupno 29 članica lokalne i regionalne samouprave iz Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine, Crne gore, Albanije i Grčke.

U Bruxellesu je 11. srpnja 2017. održana konferencija ”Jačanje konkurentnosti bio-baziranih industrija” u organizaciji Centra za razvoj i marketing, Hrvatskog drvnog klastera i Hrvatskog klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora, uz potporu Kluba zastupnika EPP-a i Europske komisije.

Europska strategija razvoja bio-bazirane industrije donesena je 2012., a 2014. osnovano je javno privatno partnerstvo između EU-a i klastera bio-baziranih industrija na razini Europske unije. Jedan dio sredstava osiguran je iz europskog proračuna, a drugi dio izdvajaju privatni poduzetnici koji na taj način potiču razvoj bio-baziranih industrija.

Na konferenciji su sudjelovali poduzetnici i predstavnici šumarskog, drvno-prerađivačkog, agro-prehrambenog sektora, europske strukovne i lobističke organizacije te vodeći stručnjaci iz europskih institucija koji su raspravljali o pozicioniranju bio-baziranih industrija, investicijama, inovacijama, ruralnom razvoju, EU fondovima te mogućnostima međusektorske suradnje.

Rotirajuće predsjedništvo Vijeća Europske unije 1.srpnja 2017. od Malte je preuzela Estonija. Estonsko predsjedništvo odredilo je četiri najvažnija prioriteta među kojima su otvoreno i inovativno europsko gospodarstvo, sigurna i zaštićena Europa, digitalna Europa i slobodno kretanje podataka te uključiva i održiva Europa.

Sve države članice izmjenjuju se u predsjedavanju Vijećem svakih šest mjeseci. Za vrijeme tog razdoblja predsjedništvo predsjeda sastancima na svim razinama u Vijeću i tako pomaže osigurati kontinuitet rada Europske unije.

Države članice obično blisko surađuju u skupinama od tri, poznatijim pod nazivom „trio". Tako se određuju dugoročni ciljevi i izrađuje zajednički program za razdoblje od 18 mjeseci. Sadašnji trio čine predsjedništva Estonije, Bugarske i Austrije. Estonsko predsjedavanje trajat će do prosinca 2017.

Više o programu estonskog predsjedavanja Vijećem Europske unije može se doznati na službenim mrežnim stranicama EU2017EE.

Prošle su četiri godine otkako je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije, 1. srpnja 2013. Put koji je Hrvatska započela 2001. potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, bio je zahtjevan, no svakako i jedan od najvažnijih i najuspješnijih koraka, otkako je proglašena samostalnost.

Hrvatska je, postavši i službeno 28. članica Europske unije, postala važan dio velike zajednice s više od 500 milijuna stanovnika te je ostvarila značajna prava. Korištenje sredstava iz europskih fondova koji su od ključnog značaja za rast i razvoj gospodarstva, poticanje inovacija te unapređenje i konkurentnost tržišta, kao i kupovina u drugim državama članicama bez plaćanja carine, sloboda kretanja i putovanja, prelazak granice sa osobnom iskaznicom, studiranje u drugim državama - samo su dio svih pogodnosti članstva.

Kao punopravnoj članici Europske unije otvoren nam je pristup tržištu od pola milijarde stanovnika, povoljnim izvorima financiranja, najnovijim znanjima i tehnologijama koje su temelj modernizacije i inovacija u našem gospodarstvu.

EU komisija je dodijelila 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju mosta kojim će se najjužniji dio zemlje i grad Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske. Gradnja Pelješkog mosta, u čijem će financiranju EU sudjelovati s 85 %, znatno će poboljšati svakodnevni život građana Hrvatske time što će se više nego upola skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita.

Svečanosti potpisivanja Odluke Europske komisije o prihvaćanju sufinanciranju velikog infrastrukturnog projekta „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“ nazočili su ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i povjerenica Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku Corina Cretu koje su potpisale Odluku, župan Nikola Dobroslavić, veleposlanici i MEPovi.

Neometana će povezanost znatno koristiti turizmu i trgovini te osnažiti teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i ostatka zemlje. Novim mostom preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu povezat će se Dubrovačko-neretvanska županija i ostatak zemlje. To će olakšati neometan protok roba i ljudi, posebice tijekom vrhunca turističke sezone. Pelješki most bit će visok 55 metara i dug 2,4 km te će imati četiri prometna traka. EU financira i gradnju popratne infrastrukture poput pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod Stona duljine 8 km, kao i radove na poboljšanju postojeće ceste D414. Očekuje se da će radovi završiti tijekom 2022.

Više informacija možete pronaći na stranicama EU komisije.