Hrvatska će predsjedavati Europskom Unijom 2020. godine

HR EU vijest

Vijeće Europske Unije odlučilo je 26. srpnja 2016. u Bruxellesu da će Hrvatska predsjedavati Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine. Nakon referendumske odluke o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, vlada te zemlje donijela je odluku da neće preuzeti rotirajuće predsjedništvo, koje je trebalo doći na red u drugoj polovici 2017. godine.

Sada je odlučeno da će umjesto Velike Britanije u drugoj polovici sljedeće godine predsjedati Estonija, čije je predsjedništvo ranije bilo predviđeno za prvu polovicu 2018. Slijedom te odluke sva se predsjedništva pomiču za šest mjeseci tako da će nakon Estonije predsjedati Bugarska u prvoj polovici 2018., zatim Austrija u drugoj polovici 2018., a Rumunjska i Finska predsjedat će tijekom 2019. godine. Novom odlukom utvrđen je redoslijed predsjedništava sve do 2030. godine.

Prema ranijim zamislima, još dok se nije ni razmišljalo da će Velika Britanija izići iz EU-a, Hrvatska je trebala upasti u redoslijed predsjedanja između Cipra i Irske, dakle u drugoj polovici 2026. godine. Hrvatska će tako predsjedavati šest godina ranije nego što je bilo predviđeno.

Više informacija možete pronaći na internet stranici Vijeća EU-a.

Budućnost kohezijske politike nakon 2020.

future cohesion

S približavanjem recenzije Kohezijske politike Europske unije i sve učestalijim najavama smanjivanja sredstava za ujednačen regionalni razvoj u razdoblju nakon 2020., europske regije su na inicijativu regije Donja Austrija sastavile političku deklaraciju kojom se stavljaju na raspolaganje europskim institucijama za pomoć pri kreiranju nove kohezijske politike za EU, naglašavajući važnost razvijenih i jakih regija za razvoj cijele Europske unije.

Zajedničko stajalište većine uključenih regija EU je da Kohezijska politika pomaže izjednačavanju i smanjivanju ekonomskih odstupanja unutar i među regijama, istovremeno omogućavajući postizanje zajedničkih europskih ciljeva zadanih u strateškom dokumentu Europa 2020. Preduvjet za isporuku ovih rezultata je dovoljna količina financijskih sredstava za sve i očuvanje sistema bespovratnih sredstava kao glavnog financijskog instrumenta za sve regije. Prioritet u kreiranju nove Kohezijske politike mora biti pojednostavljivanje i fleksibilniji pristup temeljen na stvarnim situacijama u pojedinim regijama.

Politička deklaracija s potpisima političkih predstavnika regija Europa bit će predana predstavnicima EU institucija na Summitu u rujnu, a kao dokaz važnosti Kohezijske politike planira se i izdavanje publikacije s primjerima konkretnih projekata Kohezijske politike koji su doprinijeli razvoju pojedinih regija i poboljšanju životnih uvjeta njihovih građana. Političku deklaraciju podržavaju sve hrvatske županije, a u ime Hrvatske zajednice županija potpisao predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.

Više informacija možete pronaći na stranici Odbora regija EU.

Stećci upisani na UNESCO-vu listu

steci unesco

Na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održanom u Istanbulu u Turskoj, Republika Hrvatska je 15. srpnja 2016. godine upisala, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci -srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

Među 28 nekropola, koje su odlukom Odbora za svjetsku baštinu upisane na Popis svjetske baštine su i dvije iz Hrvatske, s lokacija u Konavlima i Cisti Provo. Crkva sv. Barbare u selu Dubravka jedna je od najstarijih crkvica u Konavlima, a uokolo nje se nalazi najveće sačuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima. Ovdje je utvrđeno postojanje 104 stećka.

Vrijednost stećaka kao kulturne baštine i njihovog turističkog potencijala prepoznala je i Regionalna razvojna agencija DUNEA, koje je od 2011. do 2014. godine provodila projekt 'HERCUL – valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu'. U sklopu projekta je oformljena i Staza stećaka, turistička ruta u koju je uključeno 19 lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od Neretve, preko Dubrovačkog primorja do Konavala, među kojima je i nova UNESCO-va lokacija u našoj županiji - Crkva sv. Barbare.

Tiskane su i brošure te snimljen promotivni film o stećcima koji se mogu vidjeti na stranici Rural Dubrovnik Neretva.

Više informacija možete pronaći na stranici Ministarstva kulture RH.

Održan 7. Summit europskih regija i gradova u Bratislavi

summit erions and cities

Glavni grad Slovačke bio je domaćin sedmog po redu Summita europskih regija i gradova 08. i 09. srpnja 2016., samo tjedan dana nakon što je Slovačka po prvi puta preuzela rotirajuće šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije. Glavna tema Summita bilo je “Ulaganje i povezivanje”, a okupilo se više od 700 osoba iz cijele Europe, među kojima i velik broj vodećih ljudi iz europske administracije poput potpredsjednika Europske komisije Jyrki Katainena i Maroša Šefčoviča, predsjednika Europskog odbora regija Markka Markkule, potpredsjednika slovačke Vlade Petera Pellegrinija, guvernera Bratislavske regije Pavola Frešu te domaćina, gradonačelnika Bratislave Ivu Nesrovnala, kao i Župana Nikolu Dobroslavića, ujedno i voditelja hrvatske delegacije pri Odboru regija EU.

U svojem uvodnom govoru predsjednik Europskog odbora regija Markku Markkula istaknuo je kako će se Summit iskoristiti kao platforma za iznalaženje konkretnih rješenja za izazove s kojima se suočava Europa. Domaćini su naglasili i kako EU trenutačno financira 80 posto javnih ulaganja u Slovačkoj. Stoga je u interesu Slovačke da osigura da kohezijska politika ostane na važnom mjestu među politikama EU-a, a sličan interes imaju i sve druge članice EU-a.

Odbor je tijekom Bratislavskog Summita usvojio Deklaraciju u kojoj se izlaže kako unaprijediti i promicati ulaganja u europske regije i gradove. Tom je deklaracijom utvrđena osnova za dugoročniju strategiju Odbora za ulaganja čiji je temeljni cilj, u sklopu doprinosa oblikovanju proračuna i kohezijske politike EU-a nakon 2020. godine, pojednostavljivanje korištenja fondova EU-a i privatnog financiranja.

Više informacija možete pronaći na stranici Odbora regija EU.

Jačanje ulaganja kroz učinkovite sustave javne nabave

public proceduresKonferencija održana 05. srpnja 2016. u Odboru regija EU bila je usmjerena na predstavljanje primjera dobre prakse i preporuka sustava javne nabave u državama članicama Europske unije s ciljem jačanja ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini. Cilj konferencije je podizanje svijesti o važnoj ulozi administrativnih kapaciteta u naporima EU-a kako bi se poboljšala ulaganja u svim regijama EU.

Predstavnici glavne uprave za regionalnu politiku Europske komisije - DG REGIO prezentirali su sudionicima glavne nalaze i preporuke Studije u području javne nabave. Studija pruža sustavnu procjenu javne nabave u svakoj od država članica, s posebnim naglaskom na način kako su organizirani i kako funkcioniraju uz vrijedne informacije o tome kako poboljšati kvalitetu javne nabave i osigurati veću učinkovitost, transparentnost i pravilnost, u skladu s investicijskim planom za Europu i proračunom EU-a.

Također se navodi popis primjera dobre prakse i naučenih lekcija iz prošlosti koje se mogu koristiti od strane donositelja odluka za poboljšanje administrativnih kapaciteta, posebno u pogledu ljudskih resursa, sustava i alata te upravljačkih struktura.

Više informacija možete pronaći na stranici Odbora regija EU.

Drugi o nama

Preko županijske Razvojne agencije u protekle tri i pol godine realizirano je ili započeto niz projekata za koje je iz fondova EU-a osigurano više od 50 milijuna kuna

Za naše korisnike

Kontaktirajte nas

  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
  +32 22 80 28 22
  Rue de Toulouse 47,
     1000 Bruxelles

Pratite nas na: