O ŽUPANIJI
Dubrovačko-neretvanska županija je najjužnija županija Republike Hrvatske ,a pripada regiji Jadranska Hrvatska na NUTS II razini. Najveći dio teritorija županije graniči sa susjednom zemljom Bosnom i Hercegovinom na sjeveru, sa Crnom Gorom na jugoistoku, i Italijom, (morska granica) na jugu. Teritorijalno je organizirana u 22 jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno 5 gradova (Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen) i 17 općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka). Županijsko središte se nalazi u Gradu Dubrovniku.
Dubrovačko-neretvanska županija spada u manje hrvatske županije s obzirom na površinu svog kopnenog teritorija i broj stanovnika. Obuhvaća površinu od 1.780,86 km, njezina stanovništva prema zadnjim službenom popisu 122,568 stanovnika. 1,024.63 km duga obala Županije je vrlo razvedena i varira od zaštićenih uvala s pjeskovitim plažama do otvorenom moru izložene strme obale s klifovima što ovu Županiju čini jednom od najljepših područja na Sredozemlju.
PROMETNA POVEZANOST
U sklopu državne cestovne prometne mreže Županija se nalazi na kraju Jadranske turističke ceste (D8). Autocesta A1 završava u Gradu Ploče. Cestovna prometna mreža na području DNŽ sastoji se od 17 državnih cesta, 33 županijske ceste i 72 lokalne ceste.
S obzirom na broj prevezenih putnika, zračni je promet najvažniji oblik prometa koji Županiju povezuje s ostatkom Hrvatske i svijetom preko zračne luke Dubrovnik (koja pripada u sekundarne međunarodne zračne luke kategorije “4E”). Važnost zračnoga prometa u prometnom sustavu Županije potvrđuje podatak da preko zračne luke Dubrovnik u Čilipima dolazi više od 60% ukupnoga broja turista na tom području. Na godišnjoj razini ZL Dubrovnik ima preko 1,5 milijuna putnika.
Pomorski promet osobito je važan za Županiju zato što, uz zračni promet, ima najveći potencijal daljnjeg razvoja. Luke u DNŽ od osobitog (međunarodnog)značaja za Republiku Hrvatsku jesu putnička luka Gruž i teretna luka Ploče. Od županijskog značaja sljedećih je pet putničkih luka: Gradska luka Dubrovnik, luka Korčula, luka Trpanj, luka Vela Luka i luka Orebić te teretna luka Metković.
Na području Županije postoji samo jedna željeznička pruga, od Ploča preko Metkovića prema Sarajevu i dalje prema Srednjoj Europi. Pripada prugama prvoga reda, potpuno je rekonstruirana i dio je paneuropskog koridora 5C.
TURIZAM
Turizam je vodeći sektor za ulaganja u Županiji, baziran na jedinstvenom kulturološkom i povijesnom naslijeđu, dobro očuvanoj prirodnoj baštini te već priznatom svjetskom brendu, Starom gradu u Dubrovniku. Njegova važnost proizlazi iz utjecaja na poslovanje subjekata u nizu drugih sektora,kao što su građevinarstvo, poslovanje nekretninama, usluge prijevoza, poljoprivreda itd. Prema broju turističkih noćenja dominantna su središta Dubrovnik, Konavle i Orebić. Na njih se odnose gotovo dvije trećine svih noćenja u Županiji. Hoteli imaju važnost u ukupnom turističkom prometu, osobito iz aspekta produžetka turističke sezone. Prema udjelu objekata sa 5 zvjezdica Županija je vodeća u Hrvatskoj.
Znatan porast investicija u turizmu u proteklom razdoblju pratio je porast fizičkog obujma turističkog prometa. Dubrovačko-neretvanska županija lider je u segmentu broja posjeta brodova s kružnih putovanja. Potencijali za razvoj turizma su slijedeći: postojeća hotelska infrastruktura te razvoj selektivnog tipa turizma – ruralnog turizma (malih i obiteljskih hotela u autentičnim ruralnim lokacijama), golf turizma, nautičkog turizma (3 marine i 74 lučice), kongresnog turizma, kulturnog turizma i zdravstvenog turizma.
POLJOPRIVREDA
Poljoprivreda se temelji na plodnim površinama Doline Neretve – kulturama citrusa, povrća i voća, te područjima povoljnim za uzgoj tradicionanih kultura (vina, maslina, ljekovitog bilja, itd.) Županija broji više od 1.800,000 stabala citrusa (uglavnom mandarina) što predstavlja 90% ukupnog broja stabala citrusa u Republici Hrvatskoj, 16% ukupne proizvodnje smokve, te 28% proizvodnje masline i maslinovog ulja. Vinogradarstvo u Županiji zauzima četvrto mjesto u sveukupnoj proizvodnji vina i vinove loze u Republici Hrvatskoj, što predstavlja 8.5% sveukupne proizvodnje grožđa u RH.
Akvakultura također ima visok potencijal za razvoj, a temelji se na povoljnim uvjetima lokalnih voda za uzgoj školjkaša i bijele ribe (Zalijev Mali ston – uzgoj kamenica), kao i ribarstvu, čiji budući potencijal leži u 7,500 km² morske površine Županije. Tehnološki i poslovni inovativni centar za akvakulturu (MARIBIC) u zaljevu Mali Ston promovira nove tehnologije uzgoja te kontinuirano surađuje s lokalnim proizvođačima, čije broj raste.
ENERGIJA
Znatne su mogućnosti za provedbu mjera energetske učinkovitosti kako u javnom tako i privatnom sektoru i u kućanstvima. Moguća područja za ulaganja u županiji su brojni izvori vode koji predstavljaju veliki hidro-potencijal, obnovljivi izvori energije (solarna i energija vjetra) i sredstva za eksploatacije mineralnih sirovina (kamen).
OBRAZOVANJE
U Županiji je visoko razvijena obrazovna mreža s brojnim sveučilištima i dobro razvijen odnos diplomskih petogodišnjih programa i stručnih studija: vrtića i predškolskog odgoja (18 institucija), osnovno obrazovanje (31 središnjih škola i 16 ovisnih škola), srednje obrazovanje (14 srednjih škola ), sveučilišno obrazovanje (UNIDU Sveučilište u Dubrovniku, RIT – Američki koledž za menadžment i tehnologiju, DIU - Međunarodno sveučilište u Dubrovniku). Postojeći sveučilišni programi su: Ekonomija, pomorstvo, informatika, akvakultura, restauracija, diplomacija, mediji ...
KVALITETA ŽIVOTA
Dubrovačko-neretvanska županija ima visoko razvijenu mrežu zdravstvenih ustanova: Opća bolnica Dubrovnik, Specijalistička bolnica Kalos u Veloj Luci, 5 domova zdravlja, 4 staračka doma, 4 centra za socijalnu skrb i 5 institucija za druge vrste socijalne skrbi. Tu je i dobro razvijena mreža kulturnih programa (brojni kulturni događaji) s visokom razinom sudjelovanja javnosti u društvenom životu. Županija ima 285 kulturnih i 607 sportskih organizacija, 15 muzeja i galerija, 12 knjižnica, 13 kulturnih centara i kazališta.
EU FONDOVI
Županijsko operativno tijelo za pripremu i provedbu projekata koje financira EU je regionalna razvojna agencija DUNEA (100% u vlasništvu Županije). Dubrovačko- neretvanska županija i DUNEA zajedno pripremaju i provode projekte financirane preko EU fondova kao projektni partneri ili kao nositelji projekta. Jako je razvijena institucionalna suradnja i koordinacija sa stručnim osobljem i velikim uspjehom u provedbi projekata u različitim područjima kao što su: kultura, zaštita okoliša, ICT, ruralni turizam i ruralni razvoj, poljoprivreda, civilna zaštita. Svi gotovi projekti označeni su kao vrlo uspješni od strane nadležnih tijela za ugovaranje i praćenje.