PočetnaDubrovačko neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska Županija

  • Ispis
  • E-mail
There are no translations available.

Panorama_Dominikanski-klustar Panorama_Sv-Ivan Crkva-Sv-Spasa

 

 

POLOŽAJ I ZNAČAJ ŽUPANIJE

Dubrovačko-neretvanska županija je najjužnija Županija u Republici Hrvatskoj. Teritorijalno je organizirana u 22 jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno 5 gradova (Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen) i 17 općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka). Županijsko središte se nalazi u Gradu Dubrovniku.

Prostor Županije čine dvije osnovne funkcionalne i fizionomske cjeline: relativno usko uzdužno obalno područje s nizom pučinskih i bližih otoka (od kojih su najznačajniji Korčula, Mljet, Lastovo i grupa Elafitskih otoka) te prostor Donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom.

Prostor je prekinut državnom granicom sa Bosnom i Hercegovinom i samo na području donjo-Neretvanske doline ima prirodnu vezu sa unutrašnjošću i spoj prema sjeveru i panonskom dijelu Hrvatske.

Obalna duljina je vrlo razvedena i varira od zaštićenih uvala s pjeskovitim plažama do otvorenom moru izložene strme obale s klifovima što ovu Županiju čini jednom od najljepših područja na Sredozemlju.

Područje Županije ima sve karakteristike sredozemne klime sa klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.

hrv_europa

  • Županija zauzima prostor od 9272,37 km2˛ što predstavlja 12,40% ukupne površine Republike Hrvatske.
  • Na kopno otpada 1782,49 km2, odnosno 3% kopnenog teritorija Hrvatske.
  • Pripadno more je površine 7489,88 km2, odnosno 80,78% površine Županije ili 23% mora Hrvatske.
  • Obalna duljina Županije je 1024,63 km
  • Prema popisu iz 2001. godine u Županiji živi ukupno 122 870 stanovnika što predstavlja smanjenje od 3% u odnosu na popis iz 1991. godine.
  • Prosječna gustoća naseljenosti je 70.8 st/km˛, što je za 16,7% niže od državnog prosjeka.
  • Najnapučenije područje je Dubrovačko priobalje sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 113,17 st/km˛, zatim slijedi donjoneretvanski kraj sa 82,15 st/km˛, dok je poluotočno-otočna geografska cjelina najrjeđe naseljeno šire područje u Županiji (34,67 st/km˛).

 

Infrastruktura

CESTOVNI PROMETNI SUSTAV

U planiranju razvoja cestovne mreže do 2015. godine još uvijek postoje dvojbe oko načina vođenja glavnih cestovnih koridora na ovom području.
Prva varijanta, koju sugerira Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske jest Jadranska auto-cesta koja prolazi područjem naše države (s prekidom u Neumu).
Druga varijanta je Jadransko Jonska auto-cesta koja bi trebala povezivati Županiju sa zapadom i istokom, ali tako da trasa na području Neretve napušta područje Republike Hrvatske.

Za potrebe izrade Prostornog plana Županije izrađena je Prostorno-prometna studija cestovne mreže Dubrovačko-neretvanske Županije, prema kojem se planiraju glavni cestovni pravci. Temeljem ove studije odabrat će se koridor za vođenje Jadransko Jonske auto-ceste, te trasa TEM auto-ceste (Transeuropska magistrala Srednja Europa - Slavonija - BiH - Ploče) na međunarodnom prometnom koridoru Vc (pet ce).

Uz to, ova Studija definira i trasu Brze ceste Ploče - Dubrovnik - Debeli Brijeg koja bi trebala biti u funkciji unutar županijskog povezivanja u kombinaciji s Jadransko Jonskoj auto-cestom, obzirom da ona na području doline Neretve napušta teritorij Republike Hrvatske.

Postojeće prometnice D- 8 (Jadranska turistička cesta) i D-414 (Pelješka cesta) će biti rekonstruirane, na državnoj cesti D-118 Vela Luka - Korčula planira se obilaznica naselja Žrnovo i obilaznica Cara - Smokvica

traffic_connections

 

POMORSKI PROMETNI SUSTAV

U svezi pomorskog prometa, Luke Ploče i Gruž kao luke međunarodnog značaja, te još šest luka županijskog i 74 lokalnog značaja predstavljaju značajnu infrastrukturnu vrijednost.
Međutim zbog promjene geoprometnog položaja luke Gruž s obzirom na njeno zaleđe ova luka bi se trebala u potpunosti preorijentirati na putnički promet dok bi teretni promet ostao samo za ciljno izvozne potrebe Grada Dubrovnika i njemu najbližih općina.
Da bi luka Gruž postala prava putnička luka potrebna su znatna ulaganja u uređenje terminala za prijem putnika. Prilikom uređenja pomorskog putničkog terminala planira se objedinjenje svih prometnih terminala na jednom mjestu - uz putnički pomorski terminal trebalo bi urediti autobusni kolodvor gradski i međunarodni, turistički međunarodni terminal te terminal za autobuse koji voze u Zračnu luku.
U okviru luke Ploče planira se izgradnja novog terminala za rasute terete, novog kontejnerskog terminala, novog terminala za tekuće terete te izdavanje koncesije za ukapljeni naftni plin.
U budućnosti je potrebno i otvaranje novih brzih brodskih veza.

 

ZRAČNI PROMETNI SUSTAV

Zračni prometni sustav putem zračne luke Dubrovnik u Čilipima trenutno povezuje Županiju sa ostatkom svijeta. Preko nje dolazi oko 62% turista što govori o njenoj važnosti u prometnom i gospodarskom smislu. Najvažniji zahvat na koji se treba usmjeriti u Zračnoj luci je izgradnja aerodromskih svjetala za prilaz uzletno-slijetnoj stazi iz pravca istoka što bi znatno smanjilo broj dana kada zračna luka na radi zbog udara bočnog vjetra.
Osim nje postoji još zračna luka u Pločama koja bi po planu trebala biti premještena na novu lokaciju u dolini Neretve.
Na otoku Korčuli planirana je zračna luka Brna.

 

ŽELJEZNIČKI PROMETNI SUSTAV

U željezničkom prometu planira se modernizacija pruge Ploče - Metković - Sarajevo - Osijek - Budapest na međunarodnom prometnom koridoru Vc (pet ce). Predviđena je i mogućnost izgradnje brže dužjadranske željeznice (iza 2020. g. ) koja bi povezivala Malu Aziju sa Zapadnom Europom.
Planiraju se dvije postaje u Županiji: u okviru šire zone Dubrovnika - Osojnik i u široj zoni Ploča.

 

POŠTANSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV VEZA

Mreža poštanskog sustava veza na području Županije sastoji se od Centra pošta Dubrovnik sa tri organizacijske jedinice (Korčula, Metković, Ploče).
Poštansko-telekomunikacijski sustav veza, koji je i sada na visokom nivou, će nakon kompletiranja mreže pomorskih i podmorskih svjetlovodnih kabela (otočni koridor Korčula-Mljet-Elafiti-Dubrovnik i Vela Luka-Milna-Split), te izgradnje ostalih kapitalnih objekata, u potpunosti zadovoljiti i buduće potrebe.

 

ENERGETSKI SUSTAV

U sklopu Prostornog plana Županije izrađena je studija "Smjernice energetskog razvitka Dubrovačko-neretvanske županije" u kojoj je obrađena energetika, plinofikacija i korištenje obnovljivih izvora energije.

U prvom redu je potrebno ojačati elektroenergetsku vezu Županije s energetskom sustavom Hrvatske i to izgradnjom 400 kV-tne mreže. Planira se proširenje Hidroelektrane Dubrovnik u Platu (ugradnja 3. generatora).
U studiji je još obrađen program izgradnje malih hidroelektrana u Konavoskom polju, program iskorištavanja sunčeve energije, program korištenja energije vjetra te korištenje biomase (organskih otpadaka iz industrije).

Strateški plan na nivou Županije je razvitak energetike u kojem bi se promovirale čiste tehnologije, plinofikacija, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, razvitak poduzetništva i zaštita okoliša.

 

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV I ZBRINJAVANJE OTPADA

Opskrbljenost stanovništva vodom na području Županije dosiže 85 - 90%. Međutim, vodoopskrbni sustavi su vezani za gradove i veća naselja dok su velika područja Županije nepokrivena vodoopskrbnom mrežom (istočni dio Konavala, Konavoska brda, Dubrovačko primorje, Elafiti, središnji dio poluotoka Pelješca, središnji dio otoka Korčule, otoci Mljet i Lastovo).

U budućem razdoblju, planira se nastavak radova na postojećim vodoopskrbnim sustavima (Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo i to: radovi na Korčuli, Pelješcu, Lastovu i početak radova na vodoopskrbi Mljeta, vodovod istočnog dijela Konavala, Dubrovačkog primorja i Elafita).
Županija raspolaže s dovoljnom količinom pitke vode, ali je u svezi zaštite voda i izvorišta potrebno utvrditi zone sanitarne zaštite izvorišta i mjere zaštite pri gradnji i unapređenju kanalizacijskih sustava u Cavtatu, Župi Dubrovačkoj, Dubrovniku, Slanom, Malostonskom zaljevu, na otocima i u dolini Neretve.

Kao mjera zaštite, predviđa se ograničenje korištenja kemijskih sredstava u poljoprivredi i saniranje "divljih" odlagališta otpada. Potencijalne makrolokacije odlagališta su Grabovica, dolina Neretve, Pelješac, na Korčuli, Lastovu, dok je županijski centar planiran u zaleđu Općine Dubrovačko primorje. U budučnosti bi se odlagališta gasila, odnosno bila pretovarne stanice, a županijski centar bi preuzeo svoju ulogu.

Mjere zaštite od poplava, hidromelioracijsko uredenje zemljišta i navodnjavanje planiraju se u dolini Neretve, Konavoskom i Vrgorskom polju i nekim drugim manjim poljima.